INTERVJU sa Zaimom Celebicem, generalnim sekretarom SCAE
Montenegro-World:
Recite nam nešto više o organizaciji u cijem najuzem rukovodstvu i Vi pripadate i ujedno se ubrajate u uzi krug njenih osnivaca?
SCAE je osnovan na Osnivackoj skupštini u Bergheimu, SR Njemacka, 15.07.2000 godine i kojoj su pored delegata domacina, dakle Saveza crnogorskih asocijacija Njemacke, prisustvovali još delegati iz Francuske, Ceške, Hrvatske, Švajcarske i Luksemburga. Nakon toga uslijedilo je povezivanje sa postojecim kao i formiranje novih organizacija u diaspori, tako da je vremenom SCAE izrastao u mocnu organizaciju koja okuplja clanove iz skoro svih vecih evropskih centara, dijelom kao aktivne clanove, a dijelom kao pridruzene clanove u svojstvu posmatraca. Osnivackoj skupštini je u aprilu 2000. godine prethodio skup inicijativne grupe u Parizu, gdje je domacin bio crnogorski prestolonasljednik Nikola Petrovic Njegoš i udruzenje “Solidarite-Montenegro”. Nakon odluke Inicijativnog odbora, uslijedila je vec pomenuta osnivacka skupština na kojoj je izabran i prvi Predsjednik SCAE gospodin Dr. Nenad Popovic iz Frankurta, odajuci mu se na taj nacin i posebno priznanje za ulozeni trud oko uspostavljanja veza medu diasporom u zapadnoj Evropi, dok je za prvog Generalnog sekretara SCAE izabran Ljubo Dabovic iz Nürnberga. Nešto kasnije, zbog poslovnih obaveza, Dr. Nenad Popovic se povlaci sa te funkcije, a njegovo mjesto zauzima jedan od najzasluznijih ako ne i najzasluzniji pojedinac kada je u pitanju formiranje SCAE, gospodin Vojo Vuksanovic iz Bergheima, SR Njemacka. Princ Nikola II Petrovic Njegoš kao jedan od neposrednih aktera dogadjaja i kao licnost sa posebnim zaslugama za organizovanjem crnogorske diaspore, biva promovisan u Pocasnog predsjednika SCAE.
Montenegro-World:
Mozete li nam pojasniti strukturu Saveza crnogorskih asocijacija Evrope?
SCAE je krovna organizacija gradjana Crne Gore u Evropi. U svojoj strukturi, SCAE je organizovan na teritorijalnom principu tako da su organizacije u pojedinim zemljama apsolutno nezavisne u svom radu i organizovanju, dok SCAE predstavlja centar kroz koji se vrsi povezivanje sa ostalim organizacijama sirom Evrope, kao i centar iz kojeg se koordiniraju sve aktivnosti diaspore prema domovini.
Najuce rukovodstvo SCAE predstavljaju: predsjednik, generalni sekretar i blagajnik koje bira Skupština SCAE. Principom automatizma svi predsjednici asocijacija u pojedinim dr`avama postaju i podpredsjednici SCAE, dok u onim drzavama u kojima ne postoje asocijacije ili ne postoji koncenzus oko licnosti za mjesto podpredsjednika, Skupština SCAE tajnim glasanjem vrši izbor vršioca duznosti potpredsjednika SCAE iz doticne drzave. Svi oni zajedno cine Izvršni odbor SCAE ciji je osnovni zadatak implementacija odluka Skupštine SCAE, kao i koordinacija aktivnosti pojedinih clanova SCAE.
Koordinacioni odbor SCAE je organ koji se u suštini stara o sprovodjenju u djelo ciljeva i zadataka SCAE i cine ga predstavnici svih saveza.
Nadzorni odbor je zaduzen za unutršnju kontrolu rada SCAE kada su u pitanju materijalno-finansijske transakcije.
Savjeti SCAE su posebna tijela koja su u direktnoj saradnji sa Izvršnim odborom te predstavljaju kicmu efikasnog djelovanja organizacija diaspore. Savjete formira
Izvršni odbor SCAE, imenuje njihove predsjednike, te reguliše oblasti i principe djelovanja.
Montenegro-World:
Koji su to rezultati koji su u proteklom periodu ostvarili SCAE i njene clanice?
Najznacajniji je svakako sama cinjenica da vec šestu godinu zaredom postoji nezavisna krovna organizacija crnogorske dijaspore u Evropi, stvorena u cilju kvalitetnijeg organizovanju gradjana porijeklom iz Crne Gore, kako bi kroz aktivnosti u sredinama u kojima borave, odnosno, sprovodjenjem u djelo programskih ciljeva i zadataka zacrtanih u Statutu i drugim programskim aktima, ostvarila jednu od osnovnih svrha postojanja, a to je svakojaka pomoc i jacanje veza sa maticom, kao i cinjenica da je stvorena jako izrazena infrastruktura na provjerenim principima potrebna za daljnje organizovanje diaspore u Evropi pa i šire, i koja uz neznatne korekcije ima relnu mogucnost da u datim uslovima okupi potencijal potreban za akcije širih razmjera i jaceg inteziteta. Ne treba zaboraviti ni na realnu cinjenicu da niz objektivnih okolnosti nije dozvolio više iako smo to svi prizeljkivali. Cesto smo krivca trazili u drugima, prikrivajuci vlastite slabosti. No u momentu kada smo svjesni svojih realnih mogucnosti, svakako cinimo znatan iskorak u pravca djelotvornog angazmana na polju svakojake pomoci kako matici, tako i našim sugradjanima širom Evrope. Zbog toga moramo voditi racuna i o tome da svoj licni ego ogranicimo na podnošljivi minimum. Nesmijemo dozvoliti da u suprotnom trpe poreski obveznici siromašne Crne Gore na nacin što ce pojedinci iz naših redova iako potpuno svjesni svog jalovog i neproduktivnog djelovanja, koristiti se raznoraznim privilegijama ucinjenih njima u cast.
Za ovu priliku izdvojicu samo neke od rezultat kao na primjer: organizovanje prikupljanja finansijske pomoci nezavisnim medijima u Crnoj Gori, podsrestvom naše nekadašnje fondacije MONTEMEDIA, organizovanje ljetnje škole francuskog jezika u Rozajama, logistiku za izlozbu savremenog crnogorskog slikarstva u galeriji Deutsche Welle u Köln-u, organizovanje smotri i informativnih veceri na kojima se vršila prezentacija Crne Gore, zatim veoma va`an segment je logisticka podrška i aktivno ucešce na sajmovima turizma, posebno u Nürnbergu gdje je posredstvom našeg pocasnog clana i dugogodišnjeg Sekretara gospodina Ljuba Dabovica, obezbijedjen besplatan štand kao i izvanredni uslovi za prezentaciju turistickih vrijednosti Crne Gore, zatim takodje zalaganjem g. Ljuba Dabovica ostvarena saradnja medju ministarstvima unutrašnjih poslova Savezne pokrajine Bavarske i Republike Crne Gore; uz aktivno ucešce Dr. Srdjana Plamenca i Vojislava Vuksanovica potpomognuta realizacija projekta Privrednih komora SR Njemacke i tadašnje SR Jugoslavije u cijem sastavu je bila i delegacija Crne Gore; Pomoc studentima iz Crne Gore u SR Njemackoj, zatim aktivnosti „Društva prijatelja Crne Gore“ iz Ceške na cijem celu su Gosp. Matyas Zrno, František Šistek i Izudin-Izo Gušmirovic od kojih bih posebno izdvojio uspješnu ralizaciju dokumentarnog filma o Crnoj Gori u saradnji sa ceškom nacionalnom televizijom, objavljivanje podliska u uglednom nedjeljniku „Respekt“ na osam stranica sa informacijama o Crnoj Gori, realizacija humanitarne pomoci u obimu od 11 kamiona i vrijednosti tadašnjih 500.000,00 DM, zatim aktivnosti Austrijsko-Crnogorskog udru`enja Montenegro kao što su suorganizacija „Simpozijuma Montenegro 2005-Izazovi i šanse“, aktivno lobiranje u korist zaštite interesa Crne Gore pred austrijskim i evropskim institucijama u Becu, zatim nezaobilazni anga`man Savjeta za humanitarna pitanja na cijem celu je gosp. Slavko Mrdovic iz Zeneve te izuzetno va`noj humanitarnoj pomoc i u medicinskom materijalu i instrumentima, kao i medicinskim pomagalima za paraplegicare u Crnoj Gori, kao i niz drugih aktivnosti koje su rezultirale konkretne vidove pomoc i diaspore matici i kojih cemo se nekom drugom prilikom opširnije dotaci, tako da molim sve one koje ovom prilikom nijesam pomenuo da mi ne zamjere zbog toga.
Montenegro-World:
Velika tragedija koja je zadesila Crnu Goru do sad nezapamcena na našim prostorima svakako pogodila je i naše iseljeništvo u cijelom svijetu.
Kakve su bile prve reakcije nakon vijesti o tregadiji medu našim ljudima u inostranstvu sa kojima se poznajete i saradujete ?
Moram vam priznati, niko nije htio da povjeruje u ovu vijest koja je i suviše surova da bi je covjek olako prihvatio kao stvarnost. Jednostavno muk i tuga se uselila u naše domove. Iako hiljadama kilometara udaljeni, svim svojim srcem i dušom bili smo uz unesrecene, uz familije tragicno stradalih, uz spasioce koji su rizukujuci svoje zivote, neumorno izvlacili unesrecene iz bespuca kanjona Morace, uz sve gradjane Crne Gore i mislim da smo u tuzi i bolu bili svi sjedinjeni.
Na`alost, na zahtjev više clanica Saveza medju kojima cu posebno istaci Njemacku i Austriju, prihvacen je model po kome ce novcana sredstav sakupljati clanice samostalno u svoje ime, odnosno, prepustiti pojedincima da koristeci postojece mogucnosti kao na primjer otvoreni `iro-racun Vlade RCG, samoinicijativno pošalju pomoc, tako da je na tom planu izostala organizovana akcija širih razmjera. Medjutim, znajuci za specificne potrebe posebno djece koja su pre`ivjela sve te traume, zajedno sa svojom suprugom licno cu se zalo`iti za osnivanjem posebnog fonda i pokretanja široke akcije pomoci djeci koja su prošla kroz pakao. Sa psihološke strane gledišta, posebno djeci je potrebna specifican vid njege i pomoci kada su u pitanju savladjivanje posttraumatoloških posljedica koje ukoliko ne budu adekvatno tretirane, u daljnjem razvoju djece mogu prouzrokovati znatne zdravstvene tegobe. Mišljenja sam da mi u diaspori mo`emo organizovati dvonedjeljni prihvat djece u našim familijama, kako bi u jednoj novoj sredini i u igri zajedno sa našom djecom, pokušali da im pomognemo u savladavanju u`asa kroz koji su prošla, kao i da bi im olakšali povratak u svakodnevicu. Naravno da ovakvoj akciji ne bi smio nedostajati i adekvatan tretman medicinskih strucnjaka iz Zapadne Evrope, tako da je pitanje samo naše kreativnosti koliko cemo uspjeti da ostvarimo u ovakvim akcijama.
Montenegro-World:
Koji su to osnovni principi na kojima pociva djelovanje SCAE
Mislim da pitanje dolazi u pravo vrijeme baš zbog sve ucestalijih polemika oko pravaca i nacina djelovanja SCAE, tako da je vrijeme da se podsjetimo na osnovne principe djelovanja SCAE, utemeljenim u Statutu kao i drugim programskim aktima kao na primjer “Strategiji rada dijaspore CG”, a to su:
Neprofitabilno djelovanje, što znaci da SCAE djeluje nesebicno, ne slijedi u prvom planu ciljeve privredjivanja. Cjelokupna djelatnost Saveza odvija se na dobrovoljnim i volonterskim osnovama.
Politicka neutralnost - Mišljenja sam da svrstavanje uz jednu ili drugu politicku opciju mo`e biti izuzetno štetno po cjelokupne interese kako dijaspore, tako i matice, i da politizacijom organizacija u dijaspori, mogu sitno profitirati samo politicki subjekti, naravno na uštrb cjelokupne zajednice.
Vjerska i medjunacionalna tolerancija – Mislim da je izuzetno vazno da SCAE svoje djelovanje zasniva na osnovnim ljudskim principima, a to su prevashodno, sloboda ljudskog dostojanstva, sloboda izra`avanja nacionalne, vjerske, politicke ili druge pripadnosti. Zahvaljujuci samo ovakvom stavu, danas SCAE okuplja pripadnike svih naroda kao i clanove ili simpatizere skoro svih parlamentarnih partija u Crnoj Gori, kako vladajucih, tako i opozicionih.
Ova tri osnovna principa djelovanja Saveza su regulisana clanom 4 Statuta SCAE i predstavljaju garanciju uspjeha i kontiuiteta, kao i cvrste stubove na kojima se oslanjaju sve aktivnosti SCAE. Podrivanjem jednog od navedenih stubova, gube se pretpostavke za kvalitetno organizovanje diaspore Crne Gore o cemu svjedoci i neuspjeli pokušaj organizovanja na svjetskoj razini pod nazivom “Svjetska crnogorska asocijacija”. Zbog toga je danas izuzetno va`no podsjetiti se grešaka iz prethodnog perioda kada je zbog nepostizanja širokog koncenzusa oko osnovnih principa, propao pokušaj ozbiljnijeg i sveobuhvatnog organizovanja diaspore.
Montenegro-World
Pomenuli ste politicku neutralnost, pa nas interesuje, na koji nacin se SCAE odredio prema pitanju suverenosti Crne Gore:
Neki u Crnoj Gori pokušavaju da pitanje drzavnosti postave na nivo dnevnopolitickih potreba, svako iz svog ugla gledanja. Medjutim, SCAE je mišljenja da imati svoju drzavu nije politikanstvo, vec stvar prosperiteta, stvar opstanka, stvar ponosa i tradicije, jednostavno, stvar buducnosti Crne Gore i svija nas. Zbog toga je SCAE zauzeo odlucan stav i podrzao stremljenje gradjana CG za obnovom njene drzavnosti i uspostavljanjem punog medjunarodnog kapaciteta. Takodje je SCAE mišljenja da o sudbini CG i njenoj buducnosti, prevashodno moraju odlucivati neposredni ucesnici dogadjaja, a to su oni gradjani koji tu zive i rade. Nikakvi pritisci sa strane, svejedno dolazili oni iz neposrednog okruzenja ili Evrope, ne smiju biti brana u poštovanju elementarnih ljudskih prava i sloboda, medju kojima je svakako i pravo odluke putem referenduma. Takvo pravo je utemeljeno u svim nacelima demokratije i vladavine prava, i niko ne moze takvo pravo uskratiti CG. Ne postoji niti jedan razlog ne odr`avanja referenduma, pa cak niti cesto pominjani, nesposobnost aktuelne vlasti da organizuje demokratski i fer referendum. Naravno da SCAE prati zbivanja u Domovini i iz dosadašnjeg perioda i sam izvodi zakljucak da niti aktuelna vlast, niti opozicija, nijesu imuni na upotrebu nelegalnih sredstava kada je u pitanju borba za vlast, no svakako postoji mogucnost ukoliko postoji i volja, da ucešcem u zajednickoj pripremi za odr`avanja referenduma, bude postignut zadovoljavajuci stepen odbrambenih mehanizama od svih zloupotreba. Pa zar su bili demokratski uslovi u vrijeme takozvane Podgoricke skupštine, ili u vrijeme donošenja Zabljackog ustava. Naravno da nijesu, te sa tog stanovišta, mišljenja smo da se referendumsko izjašnjavanje o ovako znacajnom pitanju, ne moze odugovlaciti u nedogled, jer time skrecemo paznju sa izuzetno bitnih problema cije rješavanje je od izuzetne va`nosti za dalnji prosperitet cjelokupne zajednice.
Montenegro-World:
Koji su to ciljevi za cijim ostvarivanjem tezi Savez
Osnovni ciljevi i zadaci SCAE su:
Njegovanje jezika, kulture i tradicije
Podsticanje saradnje i prijateljskih odnosa sa gradjanima i dr`avama u kojima boravimo, kao i podsticanje kulturne, privredne, naucne i drugih vidova saradnje
Organizovanje humanitarne pomoci
Jacanje veza sa maticom
Potpomaganje kulturnih i sportskih aktivnosti
Lobiranje u korist Crne Gore
Montenegro-World:
Na koji nacin se mogu ostvarivati ciljevi i zadaci SCAE?
Svakako da su mogucnosti neogranicene kada je u pitanju nacin ostvarivanja ciljeva i zadataka SCAE i to se prevashodno tice kako naše kreativnosti, tako i same sposobnosti da u zavisnosti od postavljenog cilja, izaberemo najbolji i najdjelotvorniji nacin za njegovim ostvarivanjem. Ja bih se ovom prilikom osvrnuo na sljedece nacine ostvarivanja ciljeva i zadataka SCAE koji su regulisani clanovima 6, 7, 8 i 9 Statuta SCAE kao i Strategijom rada crnogorske diaspore, autora M. Zrna iz Ceške:
Koordiniranjem društvenih aktivnosti
Iniciranjem i pomaganjem osnivanja klubova
Podrškom projektima od opšteg interesa
Organizovanjem kulturno-sportskih manifestacija
Podsticanjem razvoja demokratije u Crnoj Gori
Organizovanjem informativnih predavanja na temu Crna Gora
Uticajem na sredstva javnog informisanja o objektivnom predstavljanju Crne Gore
Pruzanjem pravne pomoci i zaštite našim gradjanima
Montenegro-World: Zasigurno ce interesovati kako postojece, tako i one clanove diaspore koji pokazuju interesovanje za pristupanjem u SCAE, na koji nacin je regulisan protok finansijskih sredstava i kakve su obaveze materijalne prirode?
Pravilnik o materijalno-finansijskom poslovanju propisuje uslove i obaveze kako clanstva, tako i organa Saveza. Vazno je napomenuti, da niko izuzev blagajnika Saveza, nema ovlašcenje da u ime Saveza vrši bilo kakve finansijske transakcije (na primjer, naplata potrazivanja, primanje naknada, skupljanje novca u humanitarne svrhe…) Ovo obavještenje va`i i za institucije i organizacije u Crnoj Gori uz opasku da eventuelno prema njima postavljenim zahtjevima za bilo kakvu dogovorenu naknadu, ne mo`e biti isplacena pojedincima ili klubovima ukoliko su oni djelovali u ime SCAE, vec iskljucivo preko blagajne, u cijoj je nadleznosti sprovodjenje svih finansijskih transakcija. Vazno je još napomenuti da, bilo koja odluka finansijskog davanja, ne obavezuje one clanove SCAE koji su glasali protiv takve odluke. Od ovog pravila je jedino iskljuceno davanje za godišnju clanarinu koja do sada nije naplacivana, i koja bi na prijedlog predstavništva SCAE a po usvajanju od strane Skupštine na predstojecem zasijedanju, trebalo da iznosi 36 EUR godišnje u punom iznosu, odnosno minimalno 5 EUR u povlašcenom iznosu u zavisnosti od kategorije clanstva.
Montenegro-World:
Recite nam nešto o vašem vidjenju uloge Centra za iseljenike pri Vladi RCG kao i saradnji sa Crnom Gorom?
Sa svim subjektima u CG treba graditi partnerske odnose na ravnopravnim principima pri cemu se mora voditi racuna o našoj apsolutnoj nezavisnosti.
I pored politicke neutralnosti, neminovan je kontakt sa politickim partijama iz dva bitna razloga:
Vladu RCG obrazuju partije i mi smo kroz Centar za iseljenike pri Vladi RCG u direktnim kontaktima.
Clanstvo u pojedinim politickim partijama je privatna stvar svakog pojedinca iz redova SCAE, tako da se i na ovaj nacin iako indirektno, ipak ostvaruje kontakt sa politickim subjektima.
Zbog toga treba imati u vidu te`inu javno iznesene rijeci, s obzirom na to da ne posjedujemo potencijal kada je u pitanju ozbiljnije politicko djelovanje a što bi se inaše i kosilo sa osnovnim nacelima djelovanja. Konkretno: štetno bi bilo javnim istupima u ime Saveza podrzavati ili protiviti se stavovima pojedinih politickih partija ili javnih licnosti, ukoliko se to ne radi iz cjelokupnog konteksta aktivnosti SCAE. Prevedeno: Polemika tipa ko je za Crnu Goru, ko protiv, ko izdajnik a ko patriota, je neprimjerna clanovima i rukovodstvu SCAE kada nastupaju u ime Saveza.
Svu komunikaciju prema institucijama u CG u ime Saveza trebalo bi sprovoditi iskljucivo preko Centra za iseljenike RCG koji je po mom dubokom uvjerenju i najbolji model ostvarivanja saradnje i jacanja veza izmedju matice i diaspore. S obzirom na nezvanicne informacije iz dobro obaviještenih krugova o njegovom skorom ukidanju zbog navodnog izostanka rezultata, mislim da bi time bio ucinjen korak unazad. Centar je u potpunosti odgovorio svim našim zahtjevima i stekao ugled kod gradjana CG sa prebivalištem van njenih granica. Naša je obaveza da sve svoje aktivnosti kanališemo preko Centra iz prostog razloga što pored izvanredne saradnje sa Prof. Dr. Milanom Vukcevicem i njegovim saradnicima, omogucujemo Vladi RCG da na jednom mjestu objedini sve informacije vezane za diasporu i time koncipira daljnju strategiju rada u odnosu na nas. Treba li još jednom napomenuti da najprofitabilnija izvozna grana u CG je zapravo njena diaspora i da u znacajnom procentu cini udio u bruto- nacionalnom dohotku u Crnoj Gori. Apsurdno bi bilo da Vlada ukine Centar kao va`nu sponu izmedju matice i diaspore, te sam mišljenja da inicijativom SCAE kao najmocnije organizacije u diaspori, treba ukazati Vladi RCG na potrebu izdizanja Centra na rang ministarstva, kao što je to slucaj sa dr`avama u neposrednom okruzenju. Takodje sam mišljenja da uzlazna putanja odnosa diaspore i institucija u CG su samo potvrda ovoj tezi.
Montenegro-World: šta ocekujete od predstojece sjednice Koordinacionog odbora u Lovcencu?
Ocekujem prije svega da razum pobijedi i da neke najave pojedinaca o pokušaju skretanja kursa SCAE sa onog izvornog, ostanu samo u domenu pokušaja. S obzirom da ne `elim da prejudiciram slijed dogadjaja, ne bih se rado osvrtao u ovom trenutku na ovaj dogadjaj iz prostog razloga što ne stojim iza pojedinih stavova i nacina sazivanja sjednice Predjsdnika SCAE Jovana Radonjica, nijesam organizaciono-tehnicki upucen u detalje, ali najavljujem da cu snagom svog autoriteta cvrsto stati u odbranu izvornih principa na kojima se zasniva djelovanje SCAE, što je uostalom i obaveza jer povjerenje ukazano mi izglasavanjem za generalnog sekretara ove organizacije, predstavlja za mene motiv više da istrajem u borbi da SCAE istinska organizacija svih gradjana Crne Gore u diaspori, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili politicku pripadnost, kao što je to i do sada bilo. Još jednom ka`em, nadam se da ce pobijediti razum i da ce se u prvom planu prepoznati opšti interesi a to je da ostanemo odani izvornim principima kako bi u SCAE bilo mjesta za sve druge, a ne samo za etnicke Crnogorce. U našem clanstvu ima i pripadnika SPC, katolicke crkve, islamske zajednice, religijski neopredijeljenih…, pa bi najbolje bilo da svi oni koji imaju potrebe da se anga`uju na ovom polju, obrazuju posebne interesne zajednice i da ostanu u sastavu SCAE, i da u okviru njih rješavaju specificna pitanja za svoje ineteres, a da SCAE pri tome ostane apsolutno neutralan. U protivnom, slijedi neminovni kraj ideje koja je više od 5 godina oko sebe okupljala najupornije i najistrajnije u nadi da cemo stvoriti jako izra`enu infrastrukturu za organizovanje diaspore na širokom planu, i da samo organizovanom diasporom imamo mogucnosti da pomognemo matici. Statut SCAE obavezuje sve njene clanove da postupaju po njemu i predstavlja pravni okvir kojeg se moramo pridr`avati.
Montenegro-World:
I za kraj, šta bi ste imali da porucite našim citaocima?
Ako imamo cilj ili bolje reci viziju, cekajuci da ona sama od sebe postane realnost nijesmo ništa uradili. Zbog toga je izuzetno potrebno da dodje do mobiliziranja svih rezervnih snaga sakrivenim negdje duboko u nama, cesto i sami nesvjesni o njihovoj egzistenciji.
Uvjeren sam da samo zajednickim aktivnostima imamo realnu šansu da dio `ivotnog iskustva po principima visoko razvijenih dr`ava u kojima boravimo, prenesemo u domovini i tako, svako na svoj nacin, damo doprinos sveukupnom razvoju crnogorskog društva. Zbog toga Vas pozivam da kao i do sada, još jednom poradimo na istom cilju i da eventuelnim sugestijama i kritikama, pomognete u stvaranju okvira za još uspješnije djelovanje i organizovanje. Statutarne izmjene su neminovne iz par prakticnih razloga od kojih bi posebno naveo princip teritorijalnog organizovanja, tako da je izuzetno bitno da aktivnim sudjelovanjem po ovom pitanju stvorimo pravni okvir našeg organizovanja po mjerei naših specificnih potreba i mogucnosti. U nadi da ce ovaj razgovor izazvati Vaše reakcije i interesovanje za aktivnije ukljucivanje u stvaranju optimalnih uslova našeg organizovanja, srdacno Vas pozdravlja Vaš
Zaim Celebic
Generalni sekretar SCAE
SCAEdomovina@aol.com